Vidim stvari kojih nema, čujem glasove: Kako prepoznati halucinacije i kada hitno potražiti pomoć liječnika

Details

Published on Saturday, 09 May 2026 14:00

Halucinacije su lažna osjetilna iskustva koja se čine nevjerojatno stvarnima, a mogu zahvatiti bilo koje od pet osjetila. Iako ponekad bezazlene, često su znak ozbiljnijeg problema i mogu izazvati velik strah i zbunjenost, zbog čega je ključno znati ih prepoznati i pravovremeno reagirati.

Halucinacija je lažna percepcija događaja ili objekata koja uključuje naša osjetila – vid, sluh, miris, dodir i okus. Iako se čine savršeno stvarnima, one to nisu, već su posljedica kemijskih reakcija ili abnormalnosti u mozgu. Za osobu koja ih doživljava, granica između stvarnosti i privida može postati potpuno nejasna. Iskustva su toliko uvjerljiva da ljudi često reagiraju kao da je podražaj stvaran – okreću se da vide tko ih je pozvao imenom ili odgovaraju na glasove koje nitko drugi ne čuje. Važno je razlikovati halucinacije od iluzija, koje su pogrešno tumačenje stvarnog podražaja, primjerice kada u mraku zamijenite torbu na stolici za crnu mačku. Halucinacija, s druge strane, nastaje bez ikakvog vanjskog podražaja.

Mozak samostalno stvara osjetilna iskustva

Naš mozak neprestano pokušava “popuniti praznine” i protumačiti signale koje prima iz okoline. Halucinacije se događaju kada mozak samostalno stvara osjetilna iskustva bez normalnog unosa iz vanjskog svijeta. U pozadini ovog fenomena nalazi se proces koji znanstvenici nazivaju “praćenje stvarnosti”, odnosno kognitivni mehanizam kojim razlikujemo jesu li naša iskustva potekla iznutra, poput misli i sjećanja, ili izvana, putem naših osjetila. Kada taj proces zakaže, unutarnji monolog može biti pogrešno protumačen kao glas stvarne osobe, a zamišljena slika kao stvarni prizor. Upravo zato je iskustvo toliko uvjerljivo i teško se othrvati dojmu da je ono što vidimo, čujemo ili osjećamo apsolutno stvarno. Istraživanja su čak pokazala da je za neke aspekte halucinacija, poput toga čuje li se glas unutar ili izvan glave, odgovorna i sama struktura te naboranost moždane kore.

Slušne ili auditivne halucinacije su najčešće i uključuju slušanje zvukova koji ne postoje, od koraka i glazbe do glasova koji mogu biti pozitivni, neutralni ili negativni, a ponekad čak i naređivati osobi da učini nešto opasno

Iako se najčešće povezuju s glasovima, halucinacije se mogu manifestirati na brojne načine. Slušne ili auditivne halucinacije su najčešće i uključuju slušanje zvukova koji ne postoje, od koraka i glazbe do glasova koji mogu biti pozitivni, neutralni ili negativni, a ponekad čak i naređivati osobi da učini nešto opasno. Vidne ili vizualne halucinacije uključuju viđenje stvari koje nisu prisutne, poput objekata, ljudi, životinja ili svjetala. Manje su česte, ali jednako uznemirujuće, taktilne halucinacije, koje izazivaju osjećaj da po koži gmižu kukci ili da se unutarnji organi pomiču. Uz to, postoje i njušne (olfaktorne) halucinacije, koje uključuju nepostojeće mirise, i okusne (gustatorne), koje uzrokuju čudne, često metalne okuse. Neki ljudi doživljavaju i halucinacije prisutnosti, odnosno snažan osjećaj da je još netko u prostoriji, ili proprioceptivne halucinacije, kod kojih se osjećaju kao da lebde ili lete.

Halucinacije su simptom, a ne bolest sama po sebi, i mogu biti posljedica čitavog niza stanja, od potpuno privremenih i bezazlenih do ozbiljnih i kroničnih.

Halucinacije su simptom, a ne bolest sama po sebi, i mogu biti posljedica čitavog niza stanja, od potpuno privremenih i bezazlenih do ozbiljnih i kroničnih. Primjerice, mogu se javiti prilikom usnivanja ili buđenja, što se smatra normalnom pojavom. Također ih mogu potaknuti visoka temperatura, posebno kod djece i starijih osoba, teška dehidracija, ekstremni nedostatak sna, migrene, žalovanje, intenzivna bol ili čak oporavak od anestezije. U tim je slučajevima pojava halucinacija najčešće privremena i ne predstavlja razlog za veliku zabrinutost, no ako je uzrok akutno medicinsko stanje poput infekcije, važno je potražiti liječničku pomoć za osnovni problem.

Od mentalnih poremećaja do nuspojava lijekova

S druge strane, halucinacije su često ključni simptom određenih mentalnih i neuroloških stanja. Shizofrenija je najpoznatiji poremećaj povezan s halucinacijama, no one se mogu javiti i u teškim depresivnim ili maničnim epizodama bipolarnog poremećaja te kod teške depresije s psihotičnim značajkama. Od neuroloških bolesti, uzrokuju ih Parkinsonova bolest, Alzheimerova bolest, demencija Lewyjevih tjelešaca, epilepsija, moždani udari i tumori na mozgu. Konačno, mnogi lijekovi na recept mogu kao nuspojavu izazvati halucinacije, pri čemu su starije osobe posebno rizična skupina.

Kada je vrijeme za uzbunu?

Ključno je znati kada je zbog halucinacija potrebno potražiti liječničku pomoć. Iako iskustva pri usnivanju ili buđenju uglavnom nisu razlog za brigu, hitnu medicinsku pomoć treba potražiti ako se halucinacije jave uz iznenadnu i tešku zbunjenost, visoku temperaturu s ukočenim vratom, jaku glavobolju, napadaje, bol u prsima ili slabost na jednoj strani tijela. Apsolutno hitna reakcija potrebna je ako osoba čuje glasove koji joj naređuju da naudi sebi ili drugima ili ako pokazuje suicidalne misli i opasno ponašanje. Liječniku se treba javiti i u manje hitnim situacijama, primjerice ako su halucinacije nove, ako se pogoršavaju, ako ometaju svakodnevni život ili ako su popraćene promjenama raspoloženja, osobnosti ili pamćenja.

Apsolutno hitna reakcija potrebna je ako osoba čuje glasove koji joj naređuju da naudi sebi ili drugima ili ako pokazuje suicidalne misli i opasno ponašanje. Liječniku se treba javiti i u manje hitnim situacijama, primjerice ako su halucinacije nove, ako se pogoršavaju, ako ometaju svakodnevni život ili ako su popraćene promjenama raspoloženja, osobnosti ili pamćenja.

Liječenje halucinacija ovisi isključivo o temeljnom uzroku. Liječnik će kroz razgovor, fizički pregled te eventualne krvne pretrage i snimanje mozga (CT ili MRI) pokušati utvrditi što stoji iza simptoma. Terapija može uključivati prilagodbu ili ukidanje lijeka, liječenje infekcije, antipsihotike za mentalne poremećaje ili specifične lijekove za neurološke bolesti. Uz to, psihoterapija može pomoći osobi da se nauči nositi s iskustvima i promijeniti način na koji o njima razmišlja. Mnogi ljudi koji doživljavaju halucinacije ustručavaju se potražiti pomoć iz straha od osude ili stigme. No, važno je zapamtiti da su halucinacije medicinski simptom, a ne osobna slabost. Pravovremeno traženje pomoći može otkriti izlječiv uzrok i značajno poboljšati kvalitetu života. ( Ordinacija.hr )