Šećer se povezuje s brojnim bolestima, ali znate li uopće koliko šećera dnevno smijete konzumirati?

Details

Published on Thursday, 23 April 2026 05:00

Saznajte koliko grama šećera dnevno je preporučeno prema WHO i EFSA smjernicama. Otkrijte razliku između dodanih i prirodnih šećera te kako smanjiti unos šećera u svakodnevnoj prehrani.

Šećeri su prisutni gotovo posvuda u našoj prehrani. Nalaze se prirodno u namirnicama ili se dodaju u različite prehrambene proizvode i napitke. Izvori šećera u prehrani uključuju voće i voćne sokove, bezalkoholna gazirana pića, med, džemove i marmelade, proizvode od povrća (npr. kečap od rajčice), gotova jela, deserte i druge slatke poslastice.

Šećeri su važni kao izravni izvor energije za naš mozak i mišiće te imaju svoje mjesto u zdravoj prehrani. Međutim, važni su količina i vrsta namirnica iz kojih ih unosimo. Zbog sve veće dostupnosti hrane i pića bogatih šećerom, njihova je konzumacija u posljednjim desetljećima porasla iznad razine koja bi se za mnoge od nas mogla smatrati zdravom.

Pretjerani unos šećera povezuje se s pretilošću, dijabetesom tipa 2 i drugim zdravstvenim problemima. Zato se sve češće postavlja pitanje: koliko šećera dnevno zapravo smijemo konzumirati?

Gdje se sve skriva šećer u prehrani?

Šećer se nalazi u brojnim namirnicama, često i ondje gdje ga ne očekujemo. Najčešći izvori su:

• voće i voćni sokovi
• gazirana i zaslađena pića
• med, džemovi i marmelade
• kečap i gotovi umaci
• industrijski pripremljena jela
• deserti, kolači i slatkiši

Važno je razumjeti da se šećer ne nalazi samo u slatkišima, već i u svakodnevnim „slanim” proizvodima.

Koliko šećera dnevno preporučuju stručnjaci?

WHO preporuka
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje da slobodni šećeri čine manje od 10 % dnevnog energetskog unosa, a za dodatne zdravstvene koristi čak manje od 5 %.

Za odraslu osobu to znači:

• do 50 g šećera dnevno (10 %)
• idealno oko 25 g šećera dnevno (5 %)

To je otprilike:

• 6–12 žličica šećera
• 1 čaša gaziranog pića može već doseći dnevni maksimum

EFSA preporuke
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) naglašava da unos dodanih i slobodnih šećera treba biti što niži u sklopu uravnotežene prehrane, bez jasne „sigurne gornje granice”.

Dodani, slobodni i prirodni šećeri – ima li razlike?

Iako se šećeri često dijele na prirodne, dodane i slobodne, kemijski su oni u osnovi isti. Međutim, namirnice koje prirodno sadrže šećere – poput žitarica, mahunarki, voća i povrća – obično sadrže i vlakna te druge hranjive tvari, pa su stoga zdravije od namirnica koje sadrže uglavnom slobodne ili dodane šećere.

Visok unos slobodnih i dodanih šećera povezan je s povećanim rizikom od mnogih bolesti koje se mogu spriječiti, dok šećeri iz prehrane bogate cjelovitim žitaricama, voćem i povrćem ne predstavljaju takav rizik.

Šećer vs. zdravlje

Prekomjeran unos šećera povezuje se s:

• prekomjernom tjelesnom težinom
• pretilošću kod djece i odraslih
• povećanim rizikom od metaboličkih bolesti

Zato većina stručnih smjernica preporučuje ograničavanje unosa šećera, posebno iz zaslađenih pića i industrijskih proizvoda.

Kako smanjiti unos šećera u svakodnevnoj prehrani?

Nekoliko jednostavnih koraka može značajno smanjiti unos šećera:

• zamijenite gazirana pića vodom ili nezaslađenim čajem
• čitajte deklaracije proizvoda
• birajte prirodne izvore slatkoće (voće)
• izbjegavajte „skriveni šećer” u gotovim jelima
• smanjite količinu dodanog šećera u kavi i čaju

Šećer nije nužno „neprijatelj” prehrane, ali ono što je presudno je njegova količina. Svjesnim izborima i boljim razumijevanjem izvora šećera moguće je značajno poboljšati kvalitetu prehrane i dugoročno zdravlje.

Ordinacija.hr

PROČITAJ VIŠE... https://ordinacija.vecernji.hr/zdravi-tanjur/secer-se-povezuje-s-brojnim-bolestima-ali-znate-li-uopce-koliko-secera-dnevno-smijete-konzumirati/

• Next >