12 iznenađujućih uzroka gubitka pamćenja o kojima možda niste razmišljali

Details

Published on Friday, 19 June 2026 15:56

Od poremećaja štitnjače i nedostatka vitamina B12 do stresa, lijekova i promjena u mozgu – brojni faktori mogu utjecati na pamćenje.

Gubitak pamćenja ili učestalo zaboravljanje informacija koje smo nedavno usvojili može biti neugodno, a ponekad i zabrinjavajuće iskustvo. Iako se često prva pomisao veže uz ozbiljnija neurološka stanja, važno je znati da pamćenje može oslabjeti iz mnogo različitih razloga.

Na kognitivne funkcije mogu utjecati hormonske promjene, prehrana, kvaliteta sna, stres, ali i određene bolesti ili lijekovi. U nekim slučajevima riječ je o prolaznim i reverzibilnim promjenama, dok u drugima gubitak pamćenja može biti znak stanja koje zahtijeva liječničku procjenu.

U nastavku donosimo 12 iznenađujućih uzroka gubitka pamćenja koji često ostaju neprepoznati ili se ne povezuju odmah s ovim simptomom.

1. Poremećaji rada štitnjače

Štitnjača je mala žlijezda u obliku leptira smještena u prednjem dijelu vrata, a njezini hormoni ključni su za rad mozga, razvoj i pamćenje. Kada štitnjača proizvodi premalo hormona (hipotireoza) ili previše (hipertireoza), može doći do problema s koncentracijom i pamćenjem, kao i osjećaja mentalne usporenosti ili tzv. „moždane magle“.

2. Poremećaji spavanja

San ima presudnu ulogu u procesuiranju i pohrani sjećanja. Poremećaji poput nesanice ili opstruktivne apneje u snu mogu narušiti neuronske procese u mozgu i time oslabiti sposobnost formiranja i zadržavanja pamćenja. Nedostatak sna dodatno otežava svakodnevno funkcioniranje, posebno zadatke koji zahtijevaju planiranje, organizaciju i donošenje odluka.

3. Infekcije

Različite infekcije mogu privremeno ili dugoročnije utjecati na kognitivne funkcije. Istraživanja su pokazala da virusne infekcije, uključujući COVID-19, mogu biti povezane s poteškoćama u pamćenju. Slično tome, i bakterijske infekcije mogu izazvati upalne procese u mozgu koji utječu na stvaranje i očuvanje sjećanja.

4. Menopauza

Menopauza nastupa kada razina estrogena i progesterona značajno padne te menstruacija izostane najmanje 12 mjeseci zaredom. Budući da estrogen ima zaštitnu ulogu u mozgu, njegov pad može dovesti do kognitivnih promjena, uključujući slabije pamćenje. Ove promjene mogu trajati nekoliko godina, no kod mnogih osoba dolazi do poboljšanja nakon završetka menopauze.

5. Nutritivni nedostaci

Prehrana ima važnu ulogu u radu mozga. Prehrana bogata zasićenim mastima ili manjak ključnih nutrijenata, poput vitamina B12, može dovesti do poteškoća s učenjem i pamćenjem.

Vitamin B12 prisutan je u namirnicama životinjskog podrijetla, poput mesa i jaja, pa su osobe koje ih ne konzumiraju u povećanom riziku od njegova nedostatka. Dodatno, apsorpcija vitamina B12 može biti otežana kod određenih probavnih bolesti ili nakon operacija probavnog sustava.

6. Nuspojave određenih lijekova

Pojedini lijekovi mogu utjecati na pamćenje i kognitivne sposobnosti kao nuspojavu. Među skupinama lijekova koje se najčešće povezuju s ovim učinkom nalaze se:

• anksiolitici
• antihistaminici
• antiepileptici
• lijekovi za kontrolu mokraćnog mjehura
• opioidni analgetici
• lijekovi za nesanicu
• triciklički antidepresivi

7. Moždani udar i tihi moždani infarkt

Moždani udar nastaje zbog prekida dotoka krvi u mozak ili krvarenja u moždano tkivo te predstavlja hitno medicinsko stanje koje može ostaviti trajne posljedice, uključujući gubitak pamćenja.

Tihi moždani infarkt, iako često bez jasnih simptoma, također može oštetiti mozak. Procjenjuje se da se javlja kod 10–30% populacije te povećava rizik od kognitivnog propadanja.

8. Kardiovaskularne bolesti

Bolesti srca i krvnih žila značajno su povezane s kognitivnim funkcijama. Procjenjuje se da je oko četvrtine slučajeva kognitivnog oštećenja povezano s kardiovaskularnim bolestima koje su često preventabilne. Stanja poput povišenog krvnog tlaka, povišenog kolesterola i ishemijske bolesti srca mogu dugoročno negativno utjecati na pamćenje.

9. Ozljede glave

Traumatske ozljede mozga nastaju djelovanjem vanjske sile na glavu, a potres mozga je najpoznatiji oblik. Ovisno o težini ozljede, mogu se javiti poteškoće s pamćenjem i drugim kognitivnim funkcijama. U slučaju sumnje na posljedice ozljede, preporučuje se medicinska obrada.

10. Alkohol i pušenje

Alkohol i duhan negativno djeluju na zdravlje mozga, neovisno o njihovom utjecaju na druge bolesti. Alkohol može narušiti kratkoročno pamćenje, a dugotrajna i prekomjerna konzumacija može dovesti do oštećenja mozga povezanog s alkoholom. Pušenje pak smanjuje dotok krvi u mozak i otežava stvaranje novih sjećanja.

11. Mentalno zdravlje

Stres, anksioznost i depresija mogu značajno utjecati na sposobnost koncentracije i formiranja sjećanja. U takvim stanjima mozak teže obrađuje i pohranjuje informacije. Dodatno, određeni lijekovi za liječenje depresije i anksioznosti također mogu imati utjecaj na kognitivne funkcije.

12. Starenje

Starenjem dolazi do prirodnih promjena u mozgu – smanjuje se volumen pojedinih struktura, a komunikacija među neuronima postaje sporija. To može rezultirati sporijim razmišljanjem i obradom informacija, no važno je naglasiti da starije osobe i dalje mogu učiti i razvijati nove vještine, iako ponekad uz nešto više vremena.

Kako prevenirati i ublažiti probleme s pamćenjem

Zdrav način života može značajno doprinijeti očuvanju kognitivnih funkcija. Redovita tjelesna aktivnost, uravnotežena prehrana i kvalitetan san temelj su prevencije. Kod postojećih poteškoća mogu pomoći sljedeće strategije:

• Planiranje dnevnih aktivnosti – rutina i raspoređivanje zadataka u vrijeme najveće koncentracije
• Mentalna i fizička aktivnost – vježbanje, ali i aktivnosti poput križaljki i mozgalica
• Korištenje podsjetnika – bilježenje važnih informacija u bilješke ili digitalne uređaje
• Kognitivna rehabilitacijska terapija (CRT) – strukturirani program vježbi za poboljšanje moždanih funkcija

Kada potražiti liječničku pomoć

Povremeni problemi s pamćenjem uglavnom nisu razlog za zabrinutost, no potrebno je obratiti se liječniku ako se javljaju:

• dezorijentacija u poznatom okruženju
• učestala zbunjenost oko ljudi, mjesta ili vremena
• poteškoće u samostalnom obavljanju osnovnih aktivnosti (hranjenje, odijevanje, higijena)
• ponavljanje istih pitanja
• teškoće u razumijevanju i praćenju uputa

(Ordinacija.hr)

PROČITAJ VIŠE... https://ordinacija.vecernji.hr/zdravlje/12-iznenadujucih-uzroka-gubitka-pamcenja-o-kojima-mozda-niste-razmisljali/

• < Prev
• Next >