Jutarnja terapija uz zrake sunca: jednostavna navika koja poboljšava spavanje

Details

Published on Friday, 29 May 2026 07:00

Jutarnje izlaganje prirodnoj svjetlosti pomaže regulirati biološki sat i poboljšati kvalitetu noćnog sna.

Izlaganje sunčevoj svjetlosti u jutarnjim satima može imati značajan utjecaj na kvalitetu vašeg noćnog sna. Razlog tome leži u činjenici da svjetlost pomaže u usklađivanju unutarnjeg biološkog sata, odnosno cirkadijalnog ritma, koji regulira ciklus spavanja i budnosti.

Svjetlost je jedan od najvažnijih signala za organizam. Tijekom dana ona “informira” tijelo kada je vrijeme za aktivnost, a navečer mu pomaže prepoznati da se približava vrijeme odmora i spavanja.

Svjetlosna terapija i njezina uloga u snu

Korištenje svjetlosti u terapijske svrhe naziva se svjetlosna terapija ili fototerapija. Kod osoba koje imaju poteškoće sa spavanjem ili određene poremećaje cirkadijalnog ritma, kontrolirano izlaganje svjetlosti ujutro može biti dio terapijskog pristupa.

Prirodna sunčeva svjetlost smatra se najučinkovitijim oblikom svjetlosne terapije, no u situacijama kada ona nije dostupna, koriste se i posebne svjetlosne lampe koje emitiraju umjetnu svjetlost određene jačine.

Shutterstock

Zašto jutarnje svjetlo poboljšava san

Cirkadijalni ritam, odnosno unutarnji “sat” tijela, najosjetljiviji je na svjetlosne podražaje u određenim razdobljima dana:

• otprilike jedan sat nakon buđenja
• otprilike dva sata prije odlaska na spavanje
• tijekom noći

Izlaganje jakom svjetlu ujutro pomaže tijelu da se “resetira” i postane budnije tijekom dana. Posljedično, navečer dolazi do prirodnog osjećaja pospanosti, što olakšava uspavljivanje.

S druge strane, izlaganje jakom svjetlu u kasnim večernjim satima, osobito unutar dva sata prije spavanja, može odgoditi uspavljivanje i narušiti kvalitetu sna.

Utjecaj sunčeve svjetlosti na organizam

Sunčeva svjetlost ne utječe samo na san, već i na niz fizioloških procesa u tijelu:

• Boravak na suncu podiže tjelesnu temperaturu, koja se prirodno snižava tijekom sna
• Ujutro se luči hormon kortizol, koji potiče budnost i energiju, dok njegova povišena razina navečer može otežati uspavljivanje
• Sunčeva svjetlost potiče proizvodnju serotonina, neurotransmitera važnog za raspoloženje i opće psihičko stanje

Tijelo prepoznaje razliku između dana i noći upravo putem svjetlosnih signala. U nedostatku tih signala, organizam bi se oslanjao na genetski uvjetovan ritam, koji se ne podudara uvijek s 24-satnim danom, što s vremenom može dovesti do poremećaja sna.

Svjetlost i društveni ritam

Osim bioloških procesa, i naš svakodnevni život prilagođen je svjetlosnim ciklusima. Primjerice:

• radna mjesta obično započinju s radom ujutro i završavaju navečer
• školski rasporedi prate dnevni ritam
• većina ljudi radi u standardnom radnom vremenu od jutra do poslijepodneva

Ovi društveni obrasci dodatno pojačavaju važnost usklađenosti s prirodnim svjetlosnim ciklusima.

Shutterstock

Svjetlosna terapija kod poremećaja spavanja

Cirkadijalni ritam ima ključnu ulogu u regulaciji sna, a njegovo narušavanje može dovesti do različitih poremećaja. Jutarnja svjetlosna terapija može pomoći kod stanja poput:

• sindroma odgođene faze spavanja (kasno uspavljivanje i kasno buđenje)
• nesanice

Kod ovih poremećaja preporučuje se započeti dan izlaganjem svjetlosti, što može pomoći u “pomicanju” biološkog sata prema ranijem uspavljivanju.

U nekim slučajevima koristi se i melatonin, hormon koji prirodno regulira ciklus spavanja i budnosti te signalizira tijelu kada je vrijeme za odmor.

Kada potražiti stručnu pomoć?

Poteškoće sa spavanjem mogu imati različite uzroke, a svjetlosna terapija nije univerzalno rješenje. Ako problemi sa snom traju dulje vrijeme, preporučuje se konzultacija s liječnikom radi procjene uzroka i odgovarajućeg liječenja.

Stanja kod kojih svjetlosna terapija može pomoći

Osim kod poremećaja spavanja, svjetlosna terapija pokazala je određene pozitivne učinke i kod:

• demencije i Alzheimerove bolesti
• Parkinsonove bolesti
• depresije
• posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP-a)
• sezonskog afektivnog poremećaja (SAD-a)

Prirodna sunčeva svjetlost ili svjetlosne lampe?

Važno je naglasiti da nije presudno samo vrijeme izlaganja svjetlosti, već i njezina vrsta.

Prirodna sunčeva svjetlost znatno je intenzivnija od umjetne rasvjete u zatvorenim prostorima. Dok sunčeva svjetlost može doseći i do 100.000 luksa, svjetlosne terapijske lampe obično emitiraju oko 10.000 luksa ili manje.

Iako uređaji za svjetlosnu terapiju mogu biti korisni, njihova cijena može iznositi nekoliko stotina eura. S druge strane, sunčeva svjetlost je besplatna, ali nije uvijek dostupna – primjerice kod noćnog rada, ranog buđenja, zdravstvenih ograničenja ili tijekom zimskih mjeseci.

Shutterstock

Kako pravilno provoditi jutarnju svjetlosnu terapiju

Kako bi se postigao maksimalan učinak, preporučuje se:

• izlaganje svjetlosti unutar prvog sata nakon buđenja
• boravak na svježem zraku 30 do 45 minuta
• izravno izlaganje sunčevoj svjetlosti bez sunčanih naočala ili vizira
• izbjegavanje filtrirane svjetlosti (npr. kroz prozor)
• korištenje kreme za sunčanje radi zaštite kože

Jutarnje sunce je slabijeg intenziteta nego kasnije tijekom dana, no zaštita kože i dalje je važna jer UV zračenje može imati štetan učinak.

Jednostavni načini za više jutarnjeg svjetla

U svakodnevni život moguće je lako uvesti naviku izlaganja jutarnjoj svjetlosti:

• kratka jutarnja šetnja
• doručak na otvorenom prostoru, poput balkona ili terase
• otvaranje prozora kod kuće ili tijekom vožnje

Ključ uspjeha je u redovitosti – dosljedno buđenje u približno isto vrijeme i jutarnje izlaganje svjetlosti mogu dugoročno značajno poboljšati kvalitetu sna.

(Ordinacija.hr)

PROČITAJ VIŠE... https://ordinacija.vecernji.hr/zdravlje/jutarnja-terapija-uz-zrake-sunca-jednostavna-navika-koja-poboljsava-spavanje/

• < Prev
• Next >