Ne vidite dobro u mraku? Možda je uzrok noćna sljepoća, evo kako prepoznati simptome

Details

Published on Saturday, 28 March 2026 09:00

Saznajte što je noćna sljepoća, koji su njeni najčešći uzroci i kako prepoznati prve simptome prije nego što oteža svakodnevni život.

Noćna sljepoća, ili niktalopija, stanje je u kojem osoba teško vidi u slabom ili tamnom svjetlu. Iako sama po sebi nije bolest, ona je simptom brojnih očnih i sistemskih stanja koja utječu na zdravlje oka, posebno na retinu i sposobnost prilagodbe oka promjenama svjetla. Problemi se mogu pojaviti u djetinjstvu, ali jednako tako i u odrasloj dobi, ovisno o uzroku.

Kako vidimo u mraku?

Vid u uvjetima slabog osvjetljenja ovisi o dvije ključne strukture oka – retini i šarenici. Retina sadrži fotoreceptorske stanice: čepiće i štapiće. Čepići omogućuju vid u boji i detalje tijekom dana, dok štapići dominiraju u slabom svjetlu, omogućujući crno-bijeli vid noću. Štapići također pomažu šarenici da regulira količinu svjetla koja ulazi u oko.

Šarenica, dio oka koji okružuje zjenicu, prilagođava veličinu otvora zjenice. U mraku zjenica se širi kako bi u oko ušlo više svjetla. Ako šarenica ne reagira pravilno ili suštinski problemi u prednjem dijelu oka blokiraju prolazak svjetla, retina ne dobiva dovoljno informacija i vid u mraku je otežan.

Simptomi noćne sljepoće

Osobe s noćnom sljepoćom često opisuju da im svijet izgleda tamnije i zamućenije nego obično. Pojavljuju se poteškoće s fokusom u slabom svjetlu, teškoće u prepoznavanju lica ili udaljenih objekata te osjetljivost na svjetlosne izvore. Kod nekih, ulazak u potpuno mračnu prostoriju može privremeno izazvati potpuni gubitak vida dok se oči ne prilagode.

Pojava halo efekata oko svjetala i povećana osjetljivost na odsjaje može otežati vožnju noću, što predstavlja značajan rizik za sigurnost.

Najčešći uzroci

Uzroci noćne sljepoće mogu biti različiti, ali najčešće se dijele u dvije skupine: problemi s prolaskom svjetla kroz prednje strukture oka ili poremećaji retine.

Problemi s prolaskom svjetla:

• Katarakta – zamućena leća smanjuje jasnoću vida i uzrokuje odsjaje.
• Glaukom – povišen očni tlak postupno oštećuje optički živac i periferni vid.
• Posljedice refraktivnih operacija (LASIK, PRK) – promjena oblika rožnice može utjecati na način kako svjetlo ulazi u oko i stvoriti odsjaje.

Problemi povezani s retinom:

• Genetske bolesti poput retinitis pigmentosa ili distrofije čepića i štapića – štapići ne funkcioniraju pravilno, otežavajući vid u mraku.
• Kongenitalna stacionarna noćna sljepoća i Usherov sindrom – urođeni poremećaji pigmentacije oka.
• Dijabetička retinopatija – oštećenje krvnih žila u mrežnici.
• Nedostatak vitamina A – smanjuje proizvodnju rodopsina, ključnog pigmenta za noćni vid.

Također, jaki stupanj kratkovidnosti može dodatno smanjiti vid u slabom svjetlu.

Dijagnoza i liječenje

Noćna sljepoća ne može se samostalno dijagnosticirati. Liječnik oftalmolog može provesti detaljan pregled očiju, uključujući test kontrastne osjetljivosti (Pelli-Robson test) i ponekad laboratorijske analize vitamina A i glukoze. Cilj pregleda je identificirati osnovni uzrok i spriječiti pogoršanje simptoma.

Liječenje ovisi o uzroku:

• Katarakta – operacijom se zamjenjuje zamućena leća jasnom umjetnom lećom, što poboljšava i dnevni i noćni vid.
• Glaukom – lijekovima, laserskim tretmanima ili operacijom smanjuje se očni tlak.
• Retinitis pigmentosa i genetske bolesti – trenutno ne postoji lijek; fokus je na prilagodbi i smanjenju rizika od ozljeda.
• Nedostatak vitamina A – suplementacija vitamina A može značajno poboljšati vid u mraku.
• Miopija i astigmatizam – korektivne leće ili prilagodba optičkog recepta mogu ublažiti simptome.

Prevencija i svakodnevna zaštita vida

Iako genetski uzroci ne mogu biti spriječeni, mnogi faktori rizika za noćnu sljepoću mogu se kontrolirati:

• Redovita konzumacija hrane bogate vitaminom A (mrkva, mango, špinat, jaja, mlijeko).
• Redoviti oftalmološki pregledi radi ranog otkrivanja katarakte, glaukoma i drugih bolesti.
• Održavanje zdravih razina glukoze, osobito kod dijabetesa.
• Zaštita očiju sunčanim naočalama i izbjegavanje produženog izlaganja UV zračenju.
• Umjerena tjelesna aktivnost koja može pomoći u održavanju zdravlja očiju i smanjenju rizika od raznih očnih bolesti.

Ako primijetite poteškoće s vidom u mraku ili noćnu sljepoću, izbjegavajte vožnju i druge aktivnosti koje bi mogle ugroziti vas ili druge dok ne posjetite stručnjaka za oči. Rana dijagnoza i prilagođene mjere mogu značajno poboljšati kvalitetu života i sigurnost.

(Ordinacija.hr)

PROČITAJ VIŠE... https://ordinacija.vecernji.hr/zdravlje/ne-vidite-dobro-u-mraku-mozda-je-uzrok-nocna-sljepoca-evo-kako-prepoznati-simptome/

• < Prev
• Next >