Nije obična prehlada, sezona je počela: Ovo su prvi znakovi alergije i pelud koja već hara zrakom

Published on Sunday, 01 March 2026 09:00

S dolaskom toplijih dana mnogi osjećaju dobro poznate simptome, curenje nosa, kihanje i svrbež očiju. No, dok jedni misle da je riječ o zakašnjeloj prehladi, za milijune ljudi počinje višetjedna borba sa sezonskim alergijama.

Iako kalendarski zima još nije gotova, priroda se već budi, a s njom i prvi vjesnici sezone alergija. Mnogi su već osjetili one poznate, iritantne simptome: napadaje kihanja, vodenasti iscjedak koji neprestano curi iz nosa i oči koje svrbe, suze i postaju crvene. Alergijski rinitis, poznat i kao peludna groznica, nije uzrokovan virusom poput prehlade, već je pretjerana reakcija našeg imunološkog sustava na bezopasne čestice iz okoliša, takozvane alergene. U ovo doba godine, glavni krivci su peludna zrnca ranocvatućih stabala poput lijeske i johe, čija se koncentracija u zraku opasno povećava s prvim sunčanim i vjetrovitim danima, pretvarajući šetnju prirodom u pravo mučenje za osjetljive pojedince.

Alergijski podočnjaci

Simptomi alergije često sežu mnogo dalje od klasičnog trojstva kihanja, šmrcanja i suznih očiju. Mnogi se žale na nesnosan svrbež koji se ne ograničava samo na nos i oči, već se širi na nepce, grlo, pa čak i na uši. Česta pojava je i postnazalni slijev, neugodan osjećaj slijevanja sluzi niz stražnji dio grla, što izaziva uporan, suhi kašalj. Zbog stalne začepljenosti nosa i posljedično lošeg sna, osobe koje pate od alergija često se osjećaju kronično umorno i iscrpljeno, a natečena koža ispod očiju može poprimiti plavičastu boju, stvarajući takozvane alergijske podočnjake. Ovakvo stanje, ako se ne tretira, može značajno narušiti kvalitetu života, smanjiti produktivnost na poslu ili u školi te općenito ometati svakodnevno funkcioniranje.

Najočitija razlika je tjelesna temperatura; alergije nikada ne uzrokuju povišenu temperaturu, dok je blago povišena temperatura čest pratitelj prehlade

Upravo zbog preklapanja nekih simptoma, mnogi ljudi svoje tegobe pogrešno pripisuju običnoj prehladi. Međutim, postoji nekoliko ključnih razlika koje pomažu u postavljanju prave dijagnoze. Najočitija razlika je tjelesna temperatura; alergije nikada ne uzrokuju povišenu temperaturu, dok je blago povišena temperatura čest pratitelj prehlade. Druga važna stavka je trajanje simptoma. Prehlada obično prolazi unutar sedam do deset dana, dok alergijske reakcije traju tjednima ili čak mjesecima, odnosno onoliko dugo koliko ste izloženi alergenu. Također, ako vam se isti simptomi ponavljaju svake godine u isto vrijeme, gotovo je sigurno da je riječ o sezonskoj alergiji, a ne o nasumičnoj virusnoj infekciji.

Iscjedak iz nosa kod alergija je gotovo uvijek bistar i vodenast, dok kod prehlade može postati gušći te poprimiti žutu ili zelenkastu boju kako infekcija napreduje.

Daljnje razlike mogu se uočiti u prirodi samih simptoma. Intenzivan svrbež očiju, nosa i grla gotovo je isključivo znak alergije i rijetko se javlja kod prehlade. Iscjedak iz nosa kod alergija je gotovo uvijek bistar i vodenast, dok kod prehlade može postati gušći te poprimiti žutu ili zelenkastu boju kako infekcija napreduje. Bolovi u mišićima i opća slabost tipični su za prehladu, ali ne i za alergiju, gdje je dominantan osjećaj umora zbog lošeg sna. Konačno, brz i učinkovit odgovor na antihistaminike, lijekove protiv alergije, jasan je pokazatelj da je vaš imunološki sustav taj koji burno reagira, a ne da se bori protiv virusa.

Tko su glavni krivci u rano proljeće?

Sezona peludnih alergija ima svoj redoslijed, a prva na scenu stupa pelud drveća. Već krajem siječnja i u veljači, ovisno o temperaturama, cvjetati počinju lijeska i joha, čija je pelud vrlo potentna i uzrokuje probleme kod mnogih alergičara. Njima se u ožujku pridružuju čempresi, jasen, a zatim i breza, čija se pelud smatra jednim od najagresivnijih i najčešćih uzročnika alergijskih reakcija u našim krajevima. Važno je napomenuti da simptome mogu pogoršati i cjelogodišnji alergeni, poput grinja i plijesni, čija je koncentracija u zatvorenim prostorima često povišena tijekom sezone grijanja.

Kada potražiti pomoć i kako do dijagnoze

Iako se mnogi snalaze uz pomoć lijekova bez recepta, preporučljivo je posjetiti liječnika ako simptomi značajno utječu na vaš život, ako lijekovi ne pomažu ili uzrokuju neželjene nuspojave te ako imate i druga stanja poput astme. Za potvrdu dijagnoze i precizno utvrđivanje na što ste točno alergični, koriste se specifični testovi. Najčešći je kožni ubodni test (prick test), pri kojem se male količine pročišćenih alergena nanose na kožu podlaktice. Ako se unutar dvadesetak minuta na mjestu uboda pojavi crvenilo i oteklina, to ukazuje na alergijsku reakciju. Alternativa je krvni test kojim se mjeri razina specifičnih IgE antitijela, proteina koje imunološki sustav stvara u borbi protiv određenih alergena.

Ublažavanje simptoma i strategije preživljavanja

Nakon što se dijagnoza potvrdi, ključno je smanjiti izloženost alergenima. Pratite peludnu prognozu i u danima visoke koncentracije peludi u zraku izbjegavajte boravak na otvorenom, osobito tijekom suhih i vjetrovitih dana. Držite prozore stana i automobila zatvorenima te koristite klima-uređaje s filterima. Nakon povratka kući, presvucite odjeću i istuširajte se kako biste isprali pelud s kože i kose. Terapija se najčešće temelji na oralnim antihistaminicima novije generacije koji ne uspavljuju te kortikosteroidnim sprejevima za nos, koji su vrlo učinkoviti u smirivanju upale sluznice. Iako se alergija ne može u potpunosti izliječiti, pravilna dijagnoza i kombinacija preventivnih mjera i terapije mogu sezonu cvjetanja učiniti znatno podnošljivijom. ( Ordinacija.hr )

PROČITAJ VIŠE... https://ordinacija.vecernji.hr/zdravlje/nije-obicna-prehlada-sezona-je-pocela-ovo-su-prvi-znakovi-alergije-i-pelud-koja-vec-hara-zrakom/