Ako imate pametni sat, fitness narukvicu, aplikaciju za praćenje aktivnosti ili vas jednostavno targetira neki fitness algoritam, već ste dobro upoznati s brojkom koja se stalno pojavljuje na ekranu: 10 tisuća koraka dnevno. Taj broj već godinama funkcionira kao univerzalni simbol “dovoljno kretanja”, u teoriji univerzalni dnevni cilj koji nam govori da smo napravili nešto dobro za svoje zdravlje (iako se iza tog “zdravlje” vrlo često krije smisao “mršavljenje”).
No ako se pitate koliko je taj broj zapravo znanstveno utemeljen i za čije je to zdravlje cilj, potpuno ste u pravu. Je li riječ o idealnoj količini kretanja koju bismo svi trebali dosegnuti ili je 10 tisuća koraka samo praktična, ali pomalo proizvoljna brojka koja se baš dobro uklopila u fitness priče na mrežama?
Jedno je sigurno: hodanje je jedan od najjednostavnijih i najdostupnijih oblika kretanja. Ne zahtijeva posebnu opremu, može se uklopiti u gotovo svaki raspored i ima niz dobro dokumentiranih koristi – od boljeg zdravlja srca, preko održavanja težine do poboljšanja raspoloženja i razine energije.
Iako danas djeluje kao znanstveni standard – jer mnoge laži postanu istina ako se dovoljno puta ponove – pravilo o 10 tisuća koraka zapravo ima mnogo jednostavnije porijeklo.
Broj potječe iz Japana šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada je lansiran pedometar nazvan manpo-kei, što u prijevodu znači “brojač 10 tisuća koraka”. Ideja je bila jednostavna: ponuditi lako razumljiv cilj koji će motivirati ljude da se više kreću. So far so good.
View this post on Instagram
Ova marketinška logika pokazala se iznenađujuće uspješnom. Cilj od 10 tisuća koraka brzo je postao globalno prihvaćen, a s pojavom pametnih telefona i fitness uređaja dodatno se učvrstio kao ultimativni standard svakodnevne aktivnosti.
Kao i s mnogim drugim marketinškim trikovima, tek su kasnije i ljudi i znanstvenici počeli detaljnije istraživati koliko je koraka zapravo potrebno za zdravstvene koristi i je li upravo ta brojka optimalna. Jer, ako propagiramo individualni pristup svim bitnim stvarima, zašto bismo živjeli u bilo kojem obliku uravnilovke, pa makar ona i bila generalno “dobra za nas”?
Najnovija istraživanja pokazuju da zdravstvene koristi hodanja počinju mnogo ranije nego što smo mislili.
Velike analize, među kojima i studija koju prenosi Harvard Health Publishing, a koje su obuhvatile desetke tisuća ljudi, pokazale su da već oko 6.000 do 7.000 koraka dnevno može značajno smanjiti rizik od prerane smrti, bolesti srca i drugih kroničnih stanja. Drugim riječima, nije potrebno dosegnuti 10 tisuća koraka kako bi hodanje imalo pozitivan učinak na zdravlje.
Fausto Sandoval/Unsplash MediaPosebno je zanimljivo da se najveći pomak vidi kod ljudi koji prelaze s vrlo niske razine aktivnosti na umjereno kretanje. Ako netko tko inače radi oko 3.000 koraka dnevno poveća taj broj na 6.000 ili 7.000, zdravstvene koristi mogu biti vrlo značajne.
Nakon određene točke koristi se i dalje povećavaju, ali sporije. To znači da dodatni koraci i dalje imaju smisla, ali nisu nužni da bismo ostvarili osnovne benefite.
Sve to ne znači da je cilj od 10 tisuća koraka pogrešan. Za mnoge ljude on je jednostavno koristan okvir koji pomaže održati redovitu razinu kretanja.
Veći broj koraka može dodatno poboljšati kardiovaskularno zdravlje, pomoći u regulaciji tjelesne težine i općenito povećati dnevnu razinu aktivnosti. Međutim, važno je razumjeti da 10.000 nije univerzalna granica između “zdravog” i “nezdravog” i odmaknuti se od bukvalnog tumačenja svega što nam se servira, i što vrlo često vodi u frustraciju neke vrste.
Za neke ljude realniji cilj može biti 7.000 ili 8.000 koraka dnevno, dok će drugi bez problema prelaziti i više od toga. Ključna je ideja da se tijelo redovito kreće, a ne da se svaki dan opsesivno juri isti broj.
U praksi je najveći izazov pronaći način da se više krećemo unutar svakodnevne rutine kad često sate provedemo za računalom, u automobilu ili na kauču.
Dobra vijest je da povećanje aktivnosti ne mora uključivati dug trening ili veliku promjenu rasporeda. Male navike mogu napraviti veliku razliku: kratka šetnja nakon obroka, telefonski razgovori u hodu ili silazak jednu stanicu ranije iz javnog prijevoza. Znam da zvuči kao opće mjesto, ali jednostavno je tako.
Na kraju se pokazuje da je najvažnije razviti naviku kretanja. Bilo da ciljate na 7.000, 10.000 ili 12.000 koraka, svaki dodatni korak zapravo je mali pomak u dobrom smjeru. A ako uz hodanje dodate i utege – pobjedili ste.
PROČITAJ VIŠE... https://buro247.hr/10-tisuca-koraka-dnevno-mit-ili-idealna-rutina/