Hrvatska i pojam debljine: problem koji vidimo, ali i dalje ne razumijemo

Published on Tuesday, 03 March 2026 13:26

U Hrvatskoj danas živi oko 734.000 osoba s debljinom, a čak 65 posto odraslih ima prekomjernu tjelesnu težinu – znatno više od europskog prosjeka koji iznosi 53 posto. Po udjelu osoba s debljinom nalazimo se na prvom mjestu u Europi. Uoči Svjetskog dana debljine (4. ožujka) i Hrvatskog dana osviještenosti o debljini (16. ožujka) održana je konferencija za medije na kojoj su predstavljeni zabrinjavajući podaci: Hrvatska je po udjelu osoba s debljinom na prvom mjestu u Europi.

Na konferenciji su sudjelovali stručnjaci iz Hrvatskog liječničkog zbora, uključujući predstavnike Hrvatskog društva za debljinu, Hrvatskog endokrinološkog društva te Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma.

Predstavljeni su i rezultati istraživanja agencije IPSOS, provedenog u veljači 2026. za Novo Nordisk.

Istraživanje agencije IPSOS, provedeno u veljači 2026. za Novo Nordisk, pokazuje da 83 posto građana smatra prekomjernu težinu velikim problemom. No istovremeno – tek 39 posto debljinu vidi kao bolest. I tu počinje problem.

Problem koji prepoznajemo, ali i normaliziramo

Čak 71% ispitanika primjećuje da su ljudi u njihovoj okolini deblji nego prije deset ili dvadeset godina, a 51% kaže da većina ljudi koje svakodnevno susreću ima višak kilograma. Ipak, 61% smatra da je “uobičajeno imati par kilograma viška”.

Građani jasno prepoznaju i obesogeno okruženje:

• 89% smatra da je hrana dostupna na svakom koraku
• 76% vjeruje da je zdrava hrana skuplja od nezdrave
• većina vidi da suvremeni način rada znači manje kretanja

No kada se razgovor prebaci na uzroke i liječenje – stavovi postaju znatno stroži.

“Debljina nije problem karaktera”

Tek nešto više od trećine ispitanika smatra da debljinu treba gledati kao bolest. Istovremeno, 59% vjeruje da je genetika samo izgovor za prejedanje, a 55% da svatko može smršavjeti ako se dovoljno kreće.

Stručnjaci upozoravaju da je takva percepcija pojednostavljena – i štetna.

“U fokusu liječenja debljine je zdravlje, a ne izgled. Debljinu mnogi još uvijek pogrešno tumače kao odraz osobne slabosti, nedostatka volje i ustrajnosti te isključivo kroz prizmu izgleda, zanemarujući složenu multifaktorijalnu prirodu i kronični tijek ove bolesti”, ističe prof. dr. sc. Sanja Klobučar, dopredsjednica Hrvatskog društva za debljinu pri Hrvatski liječnički zbor. Važno: “Lijekovi pomažu pacijentu da ‘resetira’ biološke mehanizme koji se odupiru održivoj promjeni tjelesne mase i time otvaraju prostor za stabilniji, dugoročniji uspjeh. Ključna poruka je da se debljina ne liječi voljom nego znanstveno utemeljenim metodama. A kada pristupimo pacijentu holistički, s pravim alatima u pravom trenutku, rezultati ne izostaju”

Dodaje kako se debljina mora pravodobno dijagnosticirati i liječiti kako bi se spriječile komplikacije.

izv. prof. dr. sc. Mladen Krnić, izv. prof. dr. sc. Silvija Canecki, Mariko Shimizu, prof. dr. sc. Sanja Klobučar, doc. dr. sc. Tomislav Božek

Što kaže medicina?

Debljina je kronična metabolička bolest povezana s više od 229 komplikacija – od dijabetesa tipa 2 i povišenog krvnog tlaka do kardiovaskularnih bolesti koje su vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj.

“Danas postoje različite, znanstveno utemeljene mogućnosti liječenja debljine jer je debljina prepoznata kao kronična metabolička bolest, a ne samo ‘problem prekomjernih kilograma’, a terapije se individualno
planiraju i često kombiniraju, u prvome redu promjene životnoga stila s medicinskim intervencijama”, naglašava izv. prof. dr. sc. Silvija Canecki, predsjednica Hrvatskog endokrinološkog društva, HLZ.

Promjene životnog stila ostaju temelj – individualizirana prehrana, povećana tjelesna aktivnost i psihološka podrška. No, kako ističu liječnici, kod dijela pacijenata to nije dovoljno.

“Debljina se više ne promatra kao privremeni estetski problem ili problem karaktera, već kao kronična, recidivirajuća bolest koja zahtijeva doživotno upravljanje”, kaže izv. prof. dr. sc. Mladen Krnić, predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma, HLZ. ”Svaki uspješan plan liječenja uključuje dugoročne strategije suočavanja koje pomažu bolesnicima smanjiti tjelesnu težinu i spriječiti povrat težine. Osobe koje žive s debljinom stoga trebaju personalizirani plan liječenja koji je osmišljen posebno za njih. Taj plan može uključivati niz različitih opcija liječenja. Kako napreduju prema postizanju željene težine, plan se može mijenjati, prilagođavati trenutačnim potrebama i razvijati se tijekom vremena. Već i gubitak od 10-15% tjelesne mase značajno smanjuje rizik od dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i problema s disanjem u snu”, istaknuo je.

Ističe i da već gubitak od 10 do 15 posto tjelesne mase značajno smanjuje rizik od dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.

Stigma oko lijekova

Unatoč činjenici da se lijekovima liječi tek oko 2,4% osoba s debljinom u Hrvatskoj, 57% građana smatra da se ti lijekovi prečesto propisuju, a 56% ih doživljava kao “liniju manjeg otpora”. Stručnjaci upozoravaju da je riječ o pogrešnoj percepciji.

“Ključna poruka je da se debljina ne liječi voljom nego znanstveno utemeljenim metodama. Moderni, dokazano učinkoviti lijekovi važan su alat za regulaciju apetita i metabolizma”, poručuje prof. Klobučar.

Doc. dr. sc. Tomislav Božek, prvi dopredsjednik Hrvatski liječnički zbor, ističe kako su GLP-1 lijekovi donijeli prekretnicu:

”Osnova liječenja debljine je promjena životnih navika: zdrava prehrana, započeti dan doručkom,
smanjen unos kalorija od oko 500 kcal dnevno i barem 150 minuta tjelovježbe tjedno. No pravi preokret
dogodio se prije deset godina pojavom GLP-1 receptor agonista odobrenih za liječenje pretilosti. Tada je
započeo revolucionaran preokret u farmakoterapiji debljine. GLP-1 receptor agonisti predstavljaju
revolucionarnu prekretnicu u liječenju debljine. Dokazano snižavaju rizik od srčanog i moždanog udara,
poboljšavaju rad bubrega i jetre i imaju pozitivan učinak na kognitivne funkcije. Kod osoba s debljinom i
kardiovaskularnom bolešću primjena nekih od GLP-1 receptor agonista udružena je smanjenjem
kardiovaskularne smrtnosti. Uzimajući to u obzir, slobodno možemo istaknuti da primjena GLP-1 receptor
agonista dodaje godine životu, kao i život godinama”,

Dijagnoza koju rijetko postavljamo

Procjenjuje se da samo 4 do 5 posto osoba s debljinom u Hrvatskoj ima postavljenu dijagnozu. To znači da većina ljudi zapravo nikada ne ulazi u sustav liječenja.

A bez dijagnoze – nema ni terapije.

I možda je upravo to srž problema: kao društvo vidimo brojke, ali još uvijek oklijevamo priznati da je riječ o kroničnoj bolesti. Dok god debljinu budemo promatrali kao osobni neuspjeh, a ne kao zdravstveni izazov, stigma će ostati veća prepreka od samih kilograma. A promjena počinje – jezikom kojim o tome govorimo.

PROČITAJ VIŠE... https://buro247.hr/istrazivanje-debljina-hrvatska-stigma-lijecenje/